Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore prije sedam godina ustanovio je 20. jun kao nacionalni Dan Muslimana Crne Gore u sjećanju na 20. jun 1912. godine kada je Ukazom o postavljenju, Knjaz Nikola za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavara iz redova domicilnog naroda.

Na početku sinoćne svečanosti iz Savjeta Muslimanskog naroda su podsjetili  na značajnu ulogu Murteze Karađuzovića koji je bio član crnogorske Skupštine u sva četiri njena saziva gdje se borio za prava crnogorskih Muslimana i branio je patriotizam svojih vjernika. Ukazali su da je Karađuzović dao veliki doprinos u zaustavljanju nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju 1913. godine, jer je tek nakon njegove intervencije kralj Nikola zaustavio pokrštavanje.

Potpredsjednica Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Emina Skenderović istakla je značaj toga što su sami odredili datum obilježavanja svog dana.

„Takva odluka govori da smo naučili da ne čekamo da nas drugi prebroje, imenuju i smjeste u rubriku. Govori da znamo ko smo i da to znanje ne tražimo od tuđih popisa niti definicija. 20. jun nije proslova prošlosti zarad same prošlosti, on je potvrda da postoji institucija koja tu prošlost čuva, brani i prenosi dalje, bez propusta i bez kompromisa. Mi danas ne tražimo privilegije, tražimo partnerstvo,“ navela je Skenderović.

Skenderović je ukazala na značaj očuvanja nacionalnog identiteta Muslimana u Crnoj Gori.

"Otvorite arhive matične knjige, stariju književnost ovog podneblja i naći ćete jedan pojam. Pisan jasno, pisan ponosno, pisan velikim slovom - Musliman. To je bilo naše ime kada nije bilo biti lako ono što jesi. Ostalo je naše ime i danas. Vjernost državi nikada nije tražila od nas da promijenimo to ime. Niti se to ime dovodi u pitanje kada je naša vjernost o državi u pitanju. Mi imamo samo jednu državu, Crnu Goru - ne kao drugu opciju, ne kao manje zlo, nego kao jedinu istinu koju nikada nismo morali da biramo. Jer smo u njoj rođeni, u njoj smo gradili, za nju smo ginuli i u njenoj zemlji smo sahranili sve one koje smo voljeli. Pozivamo institucije, političke partije, nevladin sektor pa i same građane ove države da nacionalni identitet Muslimana prestanu da tretiraju kao fusnotu i da počnu da ga grade kao temelj, kroz obrazovanje, kroz medije, kroz ravnopravnu učešću u javnom životu. I pozivamo svaku zajednicu u ovoj državi, svaki narod koji ovdje živi da nam pruži ruku, ne uprkos razlikama, nego upravo poštujući ih, jer snaga Crna Gora nikada nije bila u jednoličnosti, nego u bogatstvu glasova koji su je svaki na svoj način gradili. Mi nismo tražili da nas neko prebroji da bismo znali da postojimo, mi smo postojali prije svakog popisa i postojaćemo poslije svakog popisa,“ ispričala je potpredsjednica Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore.

Skenderović je takođe podsjetila na mnogobrojne aktivnosti Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore kojima teže da očuvaju, promovišu i osnaže nacionalni identitet Muslimana u Crnoj Gori.

„Naše izdavaštvo, naša biblioteka, časopis Glas Mrkojevića, iz broja u broj pretvaraju sjećanje u dokument, dokument u dokaz da smo bili, da jesmo i da ćemo biti. Međutim pamćenje koje ne diše kroz ljude ostaje samo u arhiva. Zato svake godine ovaj savjet stoji uz one koji to pamćenje nose dalje, svojim radom i svojim životom. Dodjeljujemo priznanje onima koji su godinama često bez ičijeg pogleda gradili ovu zajednicu, istraživačima koji su iz arhivske prašine izvlačili dokumenta o našim precima, javnim radnicima, koji su cijeli svoj život posvetili očuvanju nacionalne baštine, dobrovoljcima. Njima kažemo Vidimo vas i hvala vam. I dok čuvamo prošlost, ipak se ne zatvaramo u nju. Otvaramo vrata i najmlađima. Kroz likovne radionice u kojima djeca po prvi put olovkom upoznaju vlastiti identitet i kroz dokumentarne zapise koji bilježe naše svadbene običaje, naš jezik, naš svakodnevni život, da ne ostanu samo sjećanje starijih, već i nasljeđe mladih,“ istakla je Skenderović.

Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić ukazao je na izazove sa kojima se danas suočavaju.

"Svaki popis stanovništva posljednjih decenija pokazuje zabrinjavajući pad. Broj građana koji se izjašnjavaju kao Muslimani u nacionalnom smislu opada. To nijemo samo statistički podatak. To je ozbiljno upozorenje da jedna istorijska zajednica koja je bila sastavni dio crnogorskog društva postepeno gubi svoju brojnost, svoju vidljivost i svoj društveni značaj. Naravno i uticaj. Razlozi su za to brojni. Dio naših ljudi napustio je Crnu Goru u potrazi za bolje životom. Dio se suočava sa procesom asimilacije. Dio je uslijed društvenih i političkih okolnosti izgubio osjećaj da država dovoljno prepoznaje i vrjednuje njegov identitet. Ne govorimo o ugroženosti da bismo širili strah. Ne govorimo o problemima da bismo stvarali podjele. Govorimo o činjenicama jer vjerujemo da se samo istinom može graditi budućnost,“ kazao je Vulić.

Vulić ističe da Muslimanski narod u Crnoj Gori danas traži dostojanstvo, ravnopravnost i vidljivost.

„Tražimo da se čuje naš glas. Tražimo da se prepozna naš doprinos. Tražimo da naša djeca imaju osjećaj da ova država jednako pripada i njima. Muslimani Crne Gore nikada nisu bili faktor nestabilnosti. Naprotiv, uvijek smo bili faktor dijaloga, saradnje i društvene odgovornosti. Naša tradicija nas uči da poštujemo drugog, da čuvamo mir i da vjerujemo u zajednički život. Zato danas želimo da pošaljemo jasnu poruku. Naša borba nije borba protiv bilo koga. Naša borba je borba za mjesto za stolom, borba za jednaku šansu, borba za društvu u kojem niko neće morati da bira između svog identiteta i svoje budućnosti. Crna Gora je najjača onda kada je dom svih svojih građana. Njena snaga nikada nije bila u brojnosti jednog naroda, već u sposobnosti da različiti ljudi zajedno grade zajedničku državu. Upravo zato vjerujemo u građansku i evropsku Crnu Goru. Vjerujemo u državu koja ne pita kako se ko zove, već koliko može da doprinese. Vjerujemo u državu koja ne dijeli prava po brojnosti, nego ih garantuje po principu jednakosti. Vjerujemo u državu koja razumije da je svaki njen narod dio njenog bogatstva,“ ispričao je Vulić.

Posebnu pažnju skrenuo je na pitanje zastupljenosti Muslimana u institucijama.

"Nije dovoljno da budemo pomenuti u dokumentima i strategijama. Potrebno je da budemo prisutni tamo gdje se donose odluke. Potrebno je da budemo zastupljeni u državnoj upravi, lokalnoj samoupravi, javnim ustanovama, obrazovanju, kulturi i svim segmentima društvenog života. Ne tražimo privilegije. Ne tražimo ništa što ne pripada i drugima. Tražimo samo da princip ravnopravnosti bude stvarnost, a ne samo lijepa riječ u ustavnim odredbama. Naša omladina mora vidjeti perspektivu u svojoj zemlji. Mora vjerovati da znanje, rad i sposobnost imaju veću vrijednost od bilo koje druge pripadnosti. Mora znati da će njen trud biti prepoznat i nagrađen. Jer ni jedna zajednica ne može opstati ako njeni najobrazovaniji i najhrabriji ljudi odlaze bez namjere da se vrate. Zato pitanje položaja nacionalnih Muslimana nije samo pitanje jedne manjinske zajednice. To je pitanje ukupnog demokratskog kapaciteta Crne Gore,“ poručio je Vulić.

Obilježavanje Dana nacionalnih Muslimana Crne Gore bilo je prilika da se uruče godišnje nagrade nacionalnog Savjeta crnogorskih Muslimana.

Specijalna Plaketa Savjeta Muslimana Crne Gore ove godine dodijeljena je Mustafi Bektaševiću iz Bijelog Polja. U obrazloženju nagrade navodi se da kao jedan od najstarijih i najdugovječnijih članova zajednice, Mustafa Bektašević predstavlja živu vezu između prošlosti i sadašnjosti i da ga njegovo životno iskustvo, mudrost i nepokolebljiva privrženost tradiciji čine istinskim čuvarom kolektivnog pamćenja Muslimana Crne Gore.

Specijalna plaketa Savjeta Muslimana Crne Gore za doprinos muzici dodijeljena je Seadi Rašketić, izuzetno talentovanoj mladoj umjetnici, kao priznanje za ostvarene rezultate u oblasti muzičke umjetnosti, promociju Crne Gore na međunarodnoj sceni i afirmaciju vrijednosti znanja, rada i kulture među mladima.

Nagrada za očuvanje kulturnog identiteta Muslimana Crne Gore koja nosi ime legendarnog Avda Međedovića sinoć je uručena putopiscu, autoru, producentu i istraživaču svijeta, Edinu Krniću.

Rođen u Tuzima, Edin Krnić je tokom višedecenijskog rada postao jedan od najprepoznatljivijih promotera Crne Gore na međunarodnom planu.

Njegova putovanja vodila su ga kroz najudaljenije krajeve svijeta, od Azije i Afrike do Latinske Amerike i Pacifika, gdje je kroz autentične susrete sa ljudima, kulturama i tradicijama gradio mostove razumijevanja među narodima.

Krnić je u svom govoru zahvalio na ovom značajnom priznanju, te ukazao na veliku vrijednost nacionalnog identiteta Muslimana gdjegod se oni u svijetu nalazili.

„Neki misle da su arapske i islamske zemlje opasne i teške za kretati se, to zapadni mediji tako kažu, ali to nije istina. Imao sam naravno i u tim zemljama neprijatnosti od Mauritanije do Alžira, do Somalije, Irana, Afganistana, Iraka, južnog dijela Turske, Sirije i uvijek sam uspijevao da riješim probleme samo na jedan način. Ako bi me privela policija ili vojska na informativni razgovor zato što sam snimao, pozdravio bih se sa njima uz Salam Alaykum! Pitali bi me da li sam Musliman. Kada bih odgovorio da jesam, uvijek bi me pustili, niko me nije nigdje dirao u tim zemljama. Niko me nije pitao da li sam Albanac, Crnogorac, Bošnjak, Kurd, Turčin, Turkmen, Kazak ili bilo koji Tuareg, Berber ili bilo koji pripadnik bilo koje etničke manjine širom svijeta. Znači, ova riječ je prepoznata svugdje u svijetu,“ ispričao je Krnić.

Sinoćnja svečanost je dodatno oplemenjena muzičkim nastupom istaknutih umjetnika, profesora harmonike Ivana Pekovića i interpretatorke tradicionalne muzike Tanje Šeter, koji su kroz pjesmu poveli publiku na nezaboravno putovanje kroz bogato muzičko nasljeđe Crne Gore i Podgorice.

Nakon uspješno realizovane svečane akademije, manifestacija Dani Muslimana Crne Gore biće nastavljena u utorak 23. juna promocijom knjige „15 godina Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore“ autora Kadrije Kurpejovića i koautora Sabrije Vulića.