Vulić je kazao da među pripadnicima zajednice postoji veliko nezadovoljstvo rezultatima posljednjeg popisa stanovništva.
Prema njegovim riječima, na popisu iz 1991. godine više od 14 odsto građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao etnički Muslimani, dok je na popisu iz 2023. godine taj procenat iznosio 1,63 odsto.
On je naveo da su istraživanja sprovedena neposredno prije popisa, prema informacijama kojima raspolaže Savjet, pokazivala da bi procenat mogao biti oko četiri odsto.
“Na kraju se ispostavilo da je, pod pritiscima i u veoma čudnim okolnostima, taj broj sveden na 1,63 odsto. Zbog toga smo apsolutno nezadovoljni“, rekao je Vulić.
Ocijenio je da etnički Muslimani koji govore crnogorskim jezikom i Crnu Goru doživljavaju kao matičnu državu zaslužuju više poštovanja i veću zastupljenost u institucijama.
Vulić smatra da je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se o muslimanskoj zajednici rijetko govori u debatama o izbornoj reformi činjenica da ona nema adekvatne političke predstavnike.
Kako je istakao, u Crnoj Gori postoji politička partija koja bi trebalo da zastupa interese etničkih Muslimana, ali ona trenutno postoji samo formalno i nije aktivna u praksi.
U ovom trenutku u Parlamentu Crne Gore nema nijednog poslanika koji se nacionalno izjašnjava kao etnički Musliman. Koliko znam, nema ga ni u Skupštini Glavnog grada“, kazao je Vulić.
On je naveo da je zajednica dominantno građanski orijentisana, ali da joj takvo opredjeljenje nije donijelo odgovarajuću zastupljenost.
„Imate oko 10.000 ljudi koji su svoju političku sudbinu podredili građanskom konceptu, a zauzvrat ne dobijaju ništa“, rekao je Vulić.
Smatra da građanske partije često zadovoljavaju formalnu zastupljenost manjina na osnovu imena kandidata i njihove pretpostavljene vjerske pripadnosti, dok se nacionalno izjašnjavanje zanemaruje.
Vulić tvrdi da su pokušaji da se predstavnici etničkih Muslimana nađu na izbornim listama građanskih partija nailazili na prepreke, naročito zbog procjena kako bi takve kandidature bile prihvaćene u različitim djelovima države.
On smatra da se u Crnoj Gori odvija proces asimilacije i nestajanja pojedinih nacionalnih identiteta.
Govoreći o mogućim modelima političkog predstavljanja, Vulić je kazao da bi u idealnom građanskom društvu nacionalne partije i nacionalni savjeti bili nepotrebni.
Međutim, ocijenio je da Crna Gora još nije dostigla takav stepen razvoja i da je zbog toga etničkim muslimanima potrebna autentična politička organizacija.
Vulić smatra da postojeći izborni sistem ne omogućava manjim nacionalnim zajednicama da realno dođu do poslaničkih mandata.
Objasnio je da, zbog malog broja pripadnika zajednice, broja maloljetnih građana i izlaznosti na izborima, politička lista etničkih Muslimana praktično ne može osvojiti dovoljan broj glasova.
„Da biste ušli u parlament, bilo bi potrebno da za jednu listu glasa gotovo cijela zajednica. To nije realno, jer ljudi glasaju za različite građanske i druge partije“, rekao je Vulić.
Kao mogući pravac reforme Vulić je naveo izmjenu izbornog zakonodavstva i pronalaženje modela koji bi autentičnim predstavnicima svih nacionalnih manjina omogućio prisustvo u parlamentu i puno pravo glasa.
„Nema smisla da neko bude u parlamentu, a da nema pravo glasa. Potrebno je pronaći rješenje koje će omogućiti stvarno, a ne samo simboličko predstavljanje“, kazao je Vulić.
Govoreći o zastupljenosti u institucijama, Vulić je kazao da, prema njegovim saznanjima, etničkih muslimana gotovo da nema na rukovodećim pozicijama u Vladi, ministarstvima i drugim državnim organima.
Naveo je da nije siguran da u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava postoji ijedan zaposleni koji se nacionalno izjašnjava kao Musliman, dok je u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, prema njegovim informacijama, zaposlena jedna pripadnica zajednice.
„Imamo ljude sa ozbiljnim diplomama, magistrima i doktorima nauka, ali su mnogi od njih skrajnuti u svojim institucijama i firmama“, rekao je Vulić.
Prema njegovim riječima, dešavalo se i da državni funkcioneri, prilikom nabrajanja manjinskih naroda u Crnoj Gori, uopšte ne pomenu Muslimane.
„Kada vas niko ne pominje i kada vas nema u institucijama i javnom prostoru, onda je prirodno da dolazi do asimilacije“, rekao je Vulić.
Vulić je kazao da je tokom popisa 2023. godine dobijao pozive građana koji su tvrdili da su im pojedini popisivači govorili da se ne mogu nacionalno izjasniti kao Muslimani.
Naveo je i primjere opština u kojima je, kako tvrdi, broj građana koji se izjašnjavaju kao Muslimani prepolovljen.
Posebno je pomenuo Bijelo Polje, Bar i Podgoricu, navodeći da je u tim sredinama zabilježen veliki pad u odnosu na prethodni popis.
Vulić smatra da bi nadležne institucije trebalo da istraže razloge takvih promjena, ali i da utvrde koliko pripadnika zajednice radi u državnim i lokalnim organima.
On je ocijenio i da se ne poštuje preporuka prema kojoj bi država trebalo dodatno da pomogne zajednicama čiji se broj smanjuje.
Prema njegovim riječima, najveće zajednice dobijaju najviše sredstava, dok manje zajednice, među kojima su Muslimani, Hrvati i Romi, dobijaju nedovoljne iznose.
Vulić je kazao da od članstva Crne Gore u Evropskoj uniji prvenstveno očekuje sistem u kojem će se više vrednovati znanje, rad i iskustvo, a manje partijska pripadnost.
On je ocijenio da partitokratija trenutno predstavlja jednu od najvećih prepreka za napredovanje stručnih ljudi koji nemaju političku podršku.
Vulić je kazao da je tokom razgovora sa predstavnicima evropskih institucija često morao da objašnjava razliku između vjerskog i nacionalnog identiteta Muslimana sa velikim početnim slovom.
„Nadam se da će evropske institucije shvatiti da u Crnoj Gori postoji nacionalna manjina koja se zove Muslimani. Razmišljamo čak i o mogućnosti promjene imena, ali ćemo vidjeti šta će donijeti vrijeme“, zaključio je Vulić.