Učesnici skupa saglasni su da se govor mržnje u savremenom društvu rijetko zadržava u okviru samog medijskog sadržaja, već najčešće eskalira u komentarima na portalima i društvenim mrežama, gdje pogađa prije svega nacionalne, vjerske i druge manjinske zajednice. Ukazano je da digitalni prostor zbog svog velikog dometa i često niske odgovornosti korisnika postaje pogodno tlo za širenje diskriminacije, netrpeljivosti i nasilne retorike, naročito u kontekstu političkih kriza, identitetskih tema i istorijskih narativa.
Predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora istakli su da Crna Gora ima relativno dobar zakonodavni okvir kada je riječ o zabrani govora mržnje, ali da problem nastaje u njegovoj nedosljednoj primjeni. Posebno je naglašeno da izostanak pravovremenih reakcija nadležnih institucija obeshrabruje žrtve da prijave diskriminaciju, čime se stvara prostor za normalizaciju ovakvog ponašanja u javnom prostoru. U tom kontekstu ukazano je i na odgovornost medija, ne samo u domenu profesionalnog izvještavanja, već i kroz aktivnu i dosljednu moderaciju komentara.
Tokom skupa predstavljeni su i rezultati dvomjesečnog monitoringa medijskih objava i komentara na najčitanijim portalima u Crnoj Gori, koji su pokazali da se elementi govora mržnje pojavljuju u značajnom broju komentara, najčešće usmjerenih prema Bošnjacima, Albancima, Hrvatima, Romima i LGBT zajednici, kao i u sadržajima koji se tiču vjerskih i politički osjetljivih pitanja. Iako procenat spornih objava u ukupnom uzorku djeluje relativno mali, ocijenjeno je da je riječ o zabrinjavajućem trendu, jer govor mržnje ima potencijal da se iz digitalnog prostora prenese u stvarni život i dodatno produbi društvene podjele.
Posebna pažnja posvećena je ulozi društvenih mreža, pri čemu je ukazano na značajne razlike među platformama. Dok je na pojedinim mrežama govor mržnje rjeđe prisutan zbog strožih pravila moderacije, druge se i dalje izdvajaju kao prostor sa visokom koncentracijom spornih i uvredljivih komentara, često bez adekvatne reakcije administratora i institucija.
Učesnici skupa naglasili su da je odbrana multikulturalizma nezamisliva bez razvoja digitalnog građanstva, jačanja medijske i informatičke pismenosti, kao i kontinuirane edukacije, posebno među mladima. Istaknuto je da institucije moraju dosljedno primjenjivati zakon, štititi sekularni poredak i jasno staviti do znanja da u javnom prostoru ne može biti tolerancije prema govoru mržnje. Istovremeno, civilno društvo i akademska zajednica prepoznati su kao ključni akteri u izgradnji kontra-narativa, podsticanju dijaloga i jačanju kulture poštovanja različitosti.
Skup je još jednom potvrdio da multikulturalizam u Crnoj Gori ne smije ostati samo deklarativna vrijednost, već praksa koja se aktivno brani i razvija, kako u stvarnom, tako i u digitalnom prostoru. Prisustvo predsjednika Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore Sabrije Vulića ovom događaju predstavlja važan doprinos toj borbi i jasan signal da su pitanja borbe protiv govora mržnje i zaštite manjinskih zajednica od suštinskog značaja za ukupnu stabilnost i demokratski razvoj društva.
